Dr. Ante Starčević u Šestinama ima spomenik koji je jedno od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.
Tema je zahvalna, Ante Starčević nije bez razloga prozvan Ocem Domovine još za života. Podnožje spomenika sastavljeno je iz blokova mramora na kojima su reproducirani hrvatski povijesni spomenici u fragmentima, još iz najstarijih vremena (ispod prikaza žene – Hrvatske nalazi se fragment, dio luka natpisa Pro duce Trepimero). Na njima počiva lav, koji pandžama i zubima trga željezne rešetke, a kraj njega prekrasna figura Croatiae, koja još drži stisnute šake, umorne od trganja okova. Iz te skupine se diže hrast, Ante Starčević.
Dr. Ante Starčević rođen je 1823. godine u mjestu Veliki Žitnik kod Gospića. Otac mu je bio Jakov Starčević a majka Milica, udova Čorak, iz Široke Kule, pravoslavka koja je primila katoličku vjeru prije udaje za prvoga muža. Pučku školu pohađao je u Klancu. Od trinaeste ga godine školuje stric Šime Starčević i daje mu prve poduke iz hrvatskog i latinskog jezika. Šime Starčević bio je župnik u Gospiću i već tada poznati pisac i jezikoslovac, branitelj hrvatskoga jezika i protivnik Vuka Karadžića. Godine 1839. Starčević odlazi u Zagreb gdje se školuje šest godina izdržavajući se od stričeve potpore i podučavanjem.
U jesen 1845. godine u Zagrebu završava gimnaziju te odlazi u sjemenište u Senj, a potom u Peštu na studij teologije. Pohađajući gimnaziju dodatno usavršava latinski, njemački, mađarski, grčki i talijanski jezik. Nakon položenih ispita iz filozofije i slobodnih znanosti, 1846. biva u Pešti promoviran u doktora filozofije. Tada odustaje od svećeništva i odlučuje posvetiti se borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
